SAET PRIKAZ RADA ZA KONFERENCIJU
A. STANDARDNA FORMA
1. APSTRAKT. U (do) tri recenice reci koncizno šta je radeno, kako, i šta je dobijeno. Po mogucnosti, u jednoj recenici dati ocenu dobijenog rezultata.
2. UVOD. Do pola stranice (maksimalno dve trecine stranice, ako je to neophodno za razumevanje onoga što je (u)radeno). Koncizno definisati problem, dati neophodne teorijske osnove uz uredno pozivanje na reference. Dakle, tu treba da stoji SAMO ono što je neophodno za razumevanje problema i interpretaciju dobijenih rezultata. (NAPOMENA: Ako je u pitanju testiranje metode, onda u uvodu treba da stoje osnovni principi te metode, kao i onih sa kojim se ona poredi, kao i razlog (motivacija) zašto se predloena metoda nudi.) Na kraju definisati CILJ istraivanja, ali tako da postavka problema jasno proistice iz prethodnog teksta.
3. MATERIJAL I/ILI/ METODE. Saeto reci na kom je materijalu radeno i kako je radeno. Tamo gde je potrebno jasno definisati uzorak. Prvo definisati osnovne principe metode, pa onda specificnosti. Ako je u pitanju upotreba standardne metode – ne treba je definisati precizno, vec samo nacelno (na kojim principima se zasniva) i pozvati se na referencu/e gde je ona detaljno objašnjena. (NAPOMENA: Ako je u pitanju testiranje metode, ovo poglavlje moe da izostane.)
4. REZULTATI. Pošto je to kljucni deo rada, jasno predstaviti ono što je dobijeno. Tu biti sistematican. U slucaju tabelarnih podataka, nastojati (ako je to moguce) da se oni graficki prikau. Ako su u pitanju spiskovi nalaza, dati samo one najistaknutije i najznacajnije. Ako je u pitanju statisticka analiza obavezno navesti statistiku, nivo znacajnosti, kao i vrednost statistika na osnovu kojeg je on procenjen. (NAPOMENA: Ako je u pitanju ispitivanje neke metode ili postupka, ovde dati njenu razradu. U tom slucaju ovo poglavlje adekvatno nasloviti.)
5. DISKUSIJA. Iskomentarisati i dati saetu analizu dobijenog/ih rezultata. Moe da ide kao poseban odeljak, a moe i uz prikaz rezultata (kao REZULTATI I DISKUSIJA). U ovom drugom slucaju, tekst strukturisati tako da se jasno razlikuje ono što je dobijeno od komentara i eventualnih teorijskih intrepretacija, kao i rezultata iz literature (ako ima uopšte potrebe da se oni tu mecu).
6. ZAKLJUCAK. U kontekstu dobijenih rezultata i njihove analize “vratiti se” na nivo sa kojim se krenulo u UVODU. Dakle, dati ocenu dobijenog rezultata u kontekstu postavke problema. Navesti, ako ima potrebe, i predloge kako se istraivanje moe poboljšati i dalje razvijati.
7. LITERATURA. Prema standardima za Petnike sveske. Tu stoje navedene SVE reference pomenute pomenute uprethodnom tekst i NIŠTA VIŠE.
8. APSTRAKT NA ENGLESKOM. Naslov rada na engleskom. Tekst na engleskom obima oko 200 reci. Navodite kljune rezultate, a ako su oni graficki prikazani pozivate se na graficke priloge. Ako je potrebno, pozivate se i na kljucne reference.
B. KONSTRUKCIJE I OPISI UREÐAJA / INSTRUMENATA
1. APSTRAKT. Isto kao pod A.
2. UVOD. Slicno. Samo se koncentrisati na princip rada uredaja. Navesti osnovnu ideju za konstrukciju, uz pozivanje na potrebne reference. Takode, navesti gde bi se i za šta bi se uredaj mogao koristiti.
3. OPIS I SHEMA UREÐAJA. Opisati uredaj koji ste realizovali. Dati osnovnu shemu, ako je potrebno i graficki istaci kljucne komponente, ili ih posebno prikazati. Ako se navode komponente i delovi uredaja, navesti ih na kraju ovog poglavlja.
4. ANALIZA / REZULTATI TESTIRANJA. Navesti kako je uredaj testiran, i koji su rezultati tom prilikom dobijeni. Istaci prednosti (u kontekstu onog što je receno u UVODU). Navesti nedostatke, i dati predlog kako bi se oni mogli ukloniti. Predloiti moguce varijante daljeg razvoja uredaja. Tamo gde je potrebno rezultate testa graficki prikazati (u tom slucaju moete imati jedan graficki prilog više).
5. LITERATURA. Kao pod A.
6. APSTRAKT NA ENGLESKOM. Isto kao pod A.
C. PRIKAZ URAÐENOG SOFTVERA
1. APSTRAKT. Isto kao pod A.
2. Analogno prethodnom. Navesti osnovnu motivaciju za izradu programa/softvera. šta treba da radi/omogucava. Gde i za šta bi se mogao koristiti.
3. OPIS PROGRAMA. Prvo dati osnovnu strukturu programa, a ako je potrebno, to shematski prikazati. Posebno istaci bitne procedure i detaljnije ih opisati. Naglasiti one segmente koje ste razradili.
4. ANALIZA SOFTVERA I REZULTATI TESTIRANJA. Slicno kao pod B. Šta je postignuto i kako to radi. Kako bi se dalje moglo razvijati.
5. LITERATURA. Isto kao pod A.
6. APSTRAKT NA ENGLESKOM. Isto kao pod A.
TEHNICKE NAPOMENE
1. OBIM. dve strane teksta (10-12 pt, A4 format). Graficki prilozi idu posebno.
2. GRAFICKI PRILOZI. Ispoštovati standarde dati u uputstvu za pisanje radova za Petnicke sveske. Priloiti ih kao posebne fajlove. Dati saete (ali precizne) potpise i na srpskom i na engleskom. Rad u ovoj formi ne bi trebalo da sadri više od dva graficka priloga, s tim što se srodni (po sadraju) grafikoni mogu grupisati u celinu. U tom slucaju ih tretirati kao jedan graficki prilog.
OPŠTE NAPOMENE
1. Ovo uputstvo je namenjeno ucesnicima koji svoje radove na konferenciji prezentuju samo kroz postere. Njihov rad bi se u ovoj formi štampao u Petnickim sveskama.
2. Rad, iako u saetoj formi, treba da je napisan tako da je jasno šte ste i kao radili i šta ste dobili kao rezultat. U principu, stavljate akcenat na ono što ste vi (u)radili.
3. Pri korišcenju ovog uputstva imati u vidu glavno uputstvo za pisanje radova za Petnicke sveske.